Sviđalo se to nama ili ne, priroda uvijek teži ka ravnoteži. Tako bi se nakon obilnog broja dana s visokim temperaturama, uz veliku opasnost od požara i suša, vrijeme moglo prikloniti drugoj krajnosti – opasnosti od poplava.
Prisjetimo se kako su Prag i gradovi uz Podunavlje na sjeveru Austrije i jugu Njemačke pretrpili ogromnu štetu tokom prošle godine. U kolovozu 2003. godine zbog obilnih kiša koje su u Češkoj padale nekoliko dana, rijeka Vltava poplavila je velik dio češkog glavnog grada Praga. Cijelo povijesno središte Mala Strana kompletno je bilo prekriveno vodom, a poplavljeni su i podrumi i prizemlja stare gradske vijećnice, okolnih crkava i drugih povijesnih i turističkih znamenitosti. Serijal poplava opustošio je i istočnu Njemačku uz rijeku Labu. Vodostaj u Dresdenu porastao je za oko osam metara, a u nekim manjim mjestima za čak jedanaest metara iznad normale. U Dresdenu tako visok vodostaj nije zabilježen u zadnjih 150 godina! Samo na tom području najmanje je deset osoba poginulo a na desetine ljudi nestalo. U Saltzburgu je voda uništila tisuće domova, a vodena katastrofa pogodila je i dio Beča. Mađari su također oglasili uzbunu. Za sanaciju štete koja je procijenjena i na više milijardi eura i neodgodivu pomoć žrtvama poplave, savezna je vlada izdvojila 400 milijuna eura.
Srećom, uz poduzete prevencije zaštite i zahvaljujući činjenici da su kiše u međuvremenu prestale padati, hrvatska priobalja Dunava i Drave nisu pogođena ovim vodenim valom. No mogućnost ponavljanja sličnih okolnosti postoji i za ovu godinu. U mjesecu lipnju, naročito u drugoj polovini mjeseca dolazi do sniženja temperature i zračnog tlaka, a kišne nepogode s velikom vjerojatnošću pogodit će područje cijele Hrvatske. Obilne kiše mogle bi potrajati u kontinuitetu i nekoliko dana. Takvo vremensko razdoblje moglo bi potrajati i do početka mjeseca srpnja, a ista opasnost mogla bi opet postati aktualna tokom mjeseca rujna. Stoga je u navedenom terminu preporučljiv pojačan oprez od mogućih poplava, a svi oni koji su pretjerano osjetljivi na ovakve vremenske prilike također neka preduzmu sve mjere prevencije za ublažavanje zdravstvenih tegoba.
Astrološki krivac za ovakvo klimatsko ponašanje uz ostale uzročnike je i pomrčina Sunca koja se odvijala 30. svibnja 2003. u jutarnjim satima. Radi se o prirodnom fenomenu koji se redovito dešava svake godine. Mjesec dolazi u poziciju između Sunca i Zemlje, čime na određenom području na Zemlji otprilike sat vremena potpuno ili djelomično zaklanja sunčevu svjetlost. Na astrološkoj karti pomrčine je najizraženija T-struktura Merkur-Jupiter-Neptun, koja se vremenski manifestira u obliku obilnih kiša i vjetrova.
Pomrčine Sunca od davnina su zbog vrlo neugodnog učinka ( naglo zamračenje i zahlađenje koje vrlo uznemiri životinje ) proglašavane donositeljem nekog neugodnog događaja, bilo na prirodnom, bilo na političkom planu. Ove godine pomrčina je prstenasta, i u Europi najbolje uočljiva sa područja otoka Islanda, pa je za pretpostaviti da će olujno nevrijeme tokom ljeta u najvećoj mjeri zahvatiti upravo ove krajeve.
Prisjetimo se kako su Prag i gradovi uz Podunavlje na sjeveru Austrije i jugu Njemačke pretrpili ogromnu štetu tokom prošle godine. U kolovozu 2003. godine zbog obilnih kiša koje su u Češkoj padale nekoliko dana, rijeka Vltava poplavila je velik dio češkog glavnog grada Praga. Cijelo povijesno središte Mala Strana kompletno je bilo prekriveno vodom, a poplavljeni su i podrumi i prizemlja stare gradske vijećnice, okolnih crkava i drugih povijesnih i turističkih znamenitosti. Serijal poplava opustošio je i istočnu Njemačku uz rijeku Labu. Vodostaj u Dresdenu porastao je za oko osam metara, a u nekim manjim mjestima za čak jedanaest metara iznad normale. U Dresdenu tako visok vodostaj nije zabilježen u zadnjih 150 godina! Samo na tom području najmanje je deset osoba poginulo a na desetine ljudi nestalo. U Saltzburgu je voda uništila tisuće domova, a vodena katastrofa pogodila je i dio Beča. Mađari su također oglasili uzbunu. Za sanaciju štete koja je procijenjena i na više milijardi eura i neodgodivu pomoć žrtvama poplave, savezna je vlada izdvojila 400 milijuna eura.
Srećom, uz poduzete prevencije zaštite i zahvaljujući činjenici da su kiše u međuvremenu prestale padati, hrvatska priobalja Dunava i Drave nisu pogođena ovim vodenim valom. No mogućnost ponavljanja sličnih okolnosti postoji i za ovu godinu. U mjesecu lipnju, naročito u drugoj polovini mjeseca dolazi do sniženja temperature i zračnog tlaka, a kišne nepogode s velikom vjerojatnošću pogodit će područje cijele Hrvatske. Obilne kiše mogle bi potrajati u kontinuitetu i nekoliko dana. Takvo vremensko razdoblje moglo bi potrajati i do početka mjeseca srpnja, a ista opasnost mogla bi opet postati aktualna tokom mjeseca rujna. Stoga je u navedenom terminu preporučljiv pojačan oprez od mogućih poplava, a svi oni koji su pretjerano osjetljivi na ovakve vremenske prilike također neka preduzmu sve mjere prevencije za ublažavanje zdravstvenih tegoba.
Astrološki krivac za ovakvo klimatsko ponašanje uz ostale uzročnike je i pomrčina Sunca koja se odvijala 30. svibnja 2003. u jutarnjim satima. Radi se o prirodnom fenomenu koji se redovito dešava svake godine. Mjesec dolazi u poziciju između Sunca i Zemlje, čime na određenom području na Zemlji otprilike sat vremena potpuno ili djelomično zaklanja sunčevu svjetlost. Na astrološkoj karti pomrčine je najizraženija T-struktura Merkur-Jupiter-Neptun, koja se vremenski manifestira u obliku obilnih kiša i vjetrova.
Pomrčine Sunca od davnina su zbog vrlo neugodnog učinka ( naglo zamračenje i zahlađenje koje vrlo uznemiri životinje ) proglašavane donositeljem nekog neugodnog događaja, bilo na prirodnom, bilo na političkom planu. Ove godine pomrčina je prstenasta, i u Europi najbolje uočljiva sa područja otoka Islanda, pa je za pretpostaviti da će olujno nevrijeme tokom ljeta u najvećoj mjeri zahvatiti upravo ove krajeve.