DAJE LI HOROSKOP PROGNOZU VREMENA?
ČEMU ALTERNATIVNE METODE ZA PROGNOZU VREMENA?
Prognoziranje vremena u današnjici predstavlja sve manji problem. Tehnološki napredak omogućuje sve gušće postavljanje meteoroloških satelita u našoj atmosferi koje sve preciznije prate klimatske promjene. No tzv. «bapske» prognoze, stoljetni kalendari i slični alternativni pristupi meteorologiji, u kojima se vrlo uspješno okušala i astrologija, nisu iskorijenjeni. Unatoč napretku znanosti, drevni i nekad davno jedini načini da se predvide kišno ili olujno nevrijeme, nisu izgurani iz naše svakodnevne uporabe.
Zašto je to tako?
Odgovor na ovo pitanje nalazi se u činjenici da je standardnim, znanstvenim metodama još uvijek nemoguće dati dugoročnu vremensku prognozu, dok je alternativnim pristupima moguće.
O PRECIZNOSTI METEOROLOŠKIH PREDVIĐANJA
Negdje sredinom prošlog stoljeća fizičar Henry Lorentz, proučavajući utjecaj klimatskih parametara na dinamiku Zemljine atmosfere, došao je do zaključka da se vrijeme ne može točno predvidjeti za više od pet dana unaprijed. Razlog tome je nepredvidljiva i vrlo ćudljiva priroda naše atmosfere, gdje se zbivanja zbog velikog broja ulaznih parametara ni preciznim matematičkim modelima ne mogu točno ispratiti. Iako smo svjedoci raznih meteoroloških servisa na internetu koji pružaju mogućnost prognoziranja vremena i do deset dana unaprijed, pitanje je koliko se u te prognoze možemo pouzdati. Čitatelji koji su pozorno pratili razvoj determinističkog kaosa kao znanstvene discipline začete između ostalih i Lorentzovim istraživanjima, sjetit će se poznate inačice koja svjedoči o nepredvidljivosti vremena: «Zamahne li leptir svojim krilima u Indiji, to može prouzrokovati oluju na obalama Brazila.»
ASTROLOŠKI PRISTUP
Zbog tog zaključka i preciznost regularnih vremenskih prognoza, sa strane meteoroloških stručnjaka postaju upitne, ponekad čak i kratkoročno. Nažalost, u to smo se mnogo puta mogli i sami uvjeriti. Zato pribjegavanjem alternativnim metodama ne narušavamo preciznost predviđanja klimatskih promjena, jer veliku preciznost u tome zbog ranije rečenog i ne možemo očekivati. Pogotovo što recimo kod astrometeorologije, kao jednom od neznanstvenih pristupa, nećemo biti ograničeni na kratkoročno prognoziranje. Drugim riječima, pomoću astrometeorologije ćemo biti u mogućnosti predvidjeti kišno ili sunčano, oblačno ili vjetrovito vrijeme za bilo koji broj dana, mjeseci ili godina unaprijed!
SMISAO DUGOROČNOG PROGNOZIRANJA VREMENA I POTREBA ZA NJIM
Zbog čega bi uopće nekome trebala dugoročna prognoza vremena? Nama običnim pojedincima, dovoljno je znati kakvo nas vrijeme čeka drugi dan, osim ako planiramo neko putovanje. Pa i onda, planiranje od ne više od nekoliko dana unaprijed izgleda da u uobičajenim okolnostima pokriva gotovo sve naše potrebe. No je li zaista tako?
Vjerovali ili ne, oko davanja preciznih vremenskih prognoza vrti se međunarodni budžet od oko dvije milijarde američkih dolara godišnje. Jedan članak iz «Wired Magazine» procjenjuje da npr. predviđanja tropskih oluja naftnim kompanijama mogu smanjiti troškove proizašle iz eventualnog kašnjenja u radovima bušotina i do 250.000 $ dnevno! Zrakoplovne kompanije preciznim prognozama mogu sebi uštedjeti blizu pola milijarde dolara godišnje.
Osim u specifičnim područjima industrije i prometa, dugoročne su prognoze dobrodošle općenito i u svim onim područjima koja na neki način ovise o klimatskim prilikama. Npr. javne manifestacije na otvorenom, koncerti i slična okupljanja koja se pripremaju i do godinu dana unaprijed mogla bi propasti zbog loših vremenskih uvjeta. Londonski poduzetnik Piers Corbin, u tu svrhu je osnovao tvrtku «Weather Action» koja se bavi samo davanjem dugoročnih vremenskih prognoza i do godinu dana unaprijed. Corbinove su prognoze vrlo detaljne, i prema svjedočenju njegovih klijenata i do 70% precizne. Iako svoju metodu dugoročnog prognoziranja Corbin krije od javnosti, ista se prema njegovim izjavama bazira na utjecaju sunčeve aktivnosti na globalnu klimu Zemlje.
Još jedna korisna primjena dugoročnog prognoziranja vremena može se naći u poljoprivredi. Budućnost sadnica i usjeva potpuno ovisi o klimatskim uvjetima. Poljoprivrednik svoje aktivnosti mora predviđati ponekda i nekoliko godina unaprijed.
Jedan primjer alternativnog pomagala za poljoprivrednike predstavlja «Mjesečev sjetveni kalendar» Marije Thun, godišnjak koji predviđa periode pogodne za sadnju ili sjetvu po datumima, a izrađen je na temelju istraživanja utjecaja Mjeseca i zvjezdanih konstelacija na poljoprivredne aktivnosti. Ovaj godišnjak koji na više od 20 jezika izlazi u svijetu, od 1999. godine izlazi i kod nas i može ga se naručiti preko zagrebačke udurge «Živa zemlja». Uz ovaj kalendar, koji navodi utjecaje konstelacija na svaki dio biljke posebno u toku godine, poljoprivrednicima bi se kao izuzetna pomoć mogla nadovezati i astrometeorologija.
UKRATKO O ASTROMETEOROLOGIJI
Astrometeorologija kao umijeće predviđanja klimatskih promjena astrološkim metodama, predstavlja jednu manje poznatu astrološku disciplinu, iako njena popularnost vremenom sve više raste. Ona je ujedno i jedna od najstarijih astroloških disciplina, koja se razvila iz potrebe predviđanja vremenskih nepogoda u uvjetima nepoznavanja znanstvenih aspekata vremena. Danas se njome bavi deklarirano stotinjak stručnjaka u svijetu, ali njihov broj također raste. Metodologija izrade klimatskih horoskopa vuče svoje korijene iz mundane astrologije, tj. astrologije svjetskih zbivanja. Za potrebe astrološke analize izrađuju se sezonske karte i karte mjesečevih faza, koje se tada interpretiraju u skladu s klimatsko-planetarnom simbolikom.
Astrološke metode pogodne su za predviđanje globalnih klimatskih promjena, gibanja velikih zračnih masa. Lokalne klimatske promjene nemoguće je predvidjeti ovom metodom, jer se parametri na astrološkoj karti relativno sporo mijenjaju sa promjenom geografske dužine i širine. No, lokalna klima nam je uglavnom poznata i može prouzrokovati manje štete od olujne zračne mase širine od npr. 500 km.
Isti astrološki principi drugačije će se manifestirati na različitim mikroklimatskim područjima, odnosno intenzitet tog utjecaja mogao bi varirati. Drugim riječima, saturnovska energija će se u primorju odraziti na blago snižavanje temperature, dok će u planinskim područjima možda utjecati na pojavu snijega. Stoga prilikom interpretacije astrološke karte uvijek moramo obratiti pozornost na lokalne vremenske uvjete koji vladaju na tom području.
REZULTATI PROŠLOGODIŠNJIH PREDVIĐANJA
Prema interview-u za «Večernji list» objavljenom 18.08.2002. u kojem sam dao okvirnu astrometeorološku procjenu vremena za desetak godina unaprijed, predvidio sam nestabilno vrijeme u periodu jeseni i zime. Citiram: «...već bi nam u listopadu, prema astrološkim tumačenjima, mogle zatrebati rukavice i šalovi.» Ako se malo prisjetimo, tokom listopada 2002. toplane u Hrvatskoj bile su u pripravnosti za aktiviranje jer se dnevna temperatura približila graničnoj vrijednosti potrebnoj za uključivanje grijanja, vrijednosti od 12,5 stupnjeva Celsiusa. Iako smo imali čak i lijepih perioda tokom jeseni 2002, moja procjena je ipak bila relativno točna. Zimu 2003. vjerojatno ćemo pamtiti po snijegu koji je potpuno paralizirao promet na relacijama koje povezuju Zagreb sa priobalnim područjem, što je isto tako u skladu sa mojim predviđanjima.
I, NA KRAJU ...
Svjedoci smo činjenice da se naša globalna klima mijenja. Sve češće primamo informacije o olujnim katastrofama, poplavama ili iznenadnim sniježnim nanosima širom naše planete. U tom smislu astrometeorologija ima svijetlu budućnost i perspektivu kao jedan od alata predikcije, a u skladu s tim i jedan od potencijalnih izvora podataka o preventivnom sprječavanju takvih nepogoda. I samo o nama ovisi hoćemo li taj izvor koji nam već tisućljećima stoji na raspolaganju iskoristiti, ili ga na našu štetu potpuno ignorirati.
ČEMU ALTERNATIVNE METODE ZA PROGNOZU VREMENA?
Prognoziranje vremena u današnjici predstavlja sve manji problem. Tehnološki napredak omogućuje sve gušće postavljanje meteoroloških satelita u našoj atmosferi koje sve preciznije prate klimatske promjene. No tzv. «bapske» prognoze, stoljetni kalendari i slični alternativni pristupi meteorologiji, u kojima se vrlo uspješno okušala i astrologija, nisu iskorijenjeni. Unatoč napretku znanosti, drevni i nekad davno jedini načini da se predvide kišno ili olujno nevrijeme, nisu izgurani iz naše svakodnevne uporabe.
Zašto je to tako?
Odgovor na ovo pitanje nalazi se u činjenici da je standardnim, znanstvenim metodama još uvijek nemoguće dati dugoročnu vremensku prognozu, dok je alternativnim pristupima moguće.
O PRECIZNOSTI METEOROLOŠKIH PREDVIĐANJA
Negdje sredinom prošlog stoljeća fizičar Henry Lorentz, proučavajući utjecaj klimatskih parametara na dinamiku Zemljine atmosfere, došao je do zaključka da se vrijeme ne može točno predvidjeti za više od pet dana unaprijed. Razlog tome je nepredvidljiva i vrlo ćudljiva priroda naše atmosfere, gdje se zbivanja zbog velikog broja ulaznih parametara ni preciznim matematičkim modelima ne mogu točno ispratiti. Iako smo svjedoci raznih meteoroloških servisa na internetu koji pružaju mogućnost prognoziranja vremena i do deset dana unaprijed, pitanje je koliko se u te prognoze možemo pouzdati. Čitatelji koji su pozorno pratili razvoj determinističkog kaosa kao znanstvene discipline začete između ostalih i Lorentzovim istraživanjima, sjetit će se poznate inačice koja svjedoči o nepredvidljivosti vremena: «Zamahne li leptir svojim krilima u Indiji, to može prouzrokovati oluju na obalama Brazila.»
ASTROLOŠKI PRISTUP
Zbog tog zaključka i preciznost regularnih vremenskih prognoza, sa strane meteoroloških stručnjaka postaju upitne, ponekad čak i kratkoročno. Nažalost, u to smo se mnogo puta mogli i sami uvjeriti. Zato pribjegavanjem alternativnim metodama ne narušavamo preciznost predviđanja klimatskih promjena, jer veliku preciznost u tome zbog ranije rečenog i ne možemo očekivati. Pogotovo što recimo kod astrometeorologije, kao jednom od neznanstvenih pristupa, nećemo biti ograničeni na kratkoročno prognoziranje. Drugim riječima, pomoću astrometeorologije ćemo biti u mogućnosti predvidjeti kišno ili sunčano, oblačno ili vjetrovito vrijeme za bilo koji broj dana, mjeseci ili godina unaprijed!
SMISAO DUGOROČNOG PROGNOZIRANJA VREMENA I POTREBA ZA NJIM
Zbog čega bi uopće nekome trebala dugoročna prognoza vremena? Nama običnim pojedincima, dovoljno je znati kakvo nas vrijeme čeka drugi dan, osim ako planiramo neko putovanje. Pa i onda, planiranje od ne više od nekoliko dana unaprijed izgleda da u uobičajenim okolnostima pokriva gotovo sve naše potrebe. No je li zaista tako?
Vjerovali ili ne, oko davanja preciznih vremenskih prognoza vrti se međunarodni budžet od oko dvije milijarde američkih dolara godišnje. Jedan članak iz «Wired Magazine» procjenjuje da npr. predviđanja tropskih oluja naftnim kompanijama mogu smanjiti troškove proizašle iz eventualnog kašnjenja u radovima bušotina i do 250.000 $ dnevno! Zrakoplovne kompanije preciznim prognozama mogu sebi uštedjeti blizu pola milijarde dolara godišnje.
Osim u specifičnim područjima industrije i prometa, dugoročne su prognoze dobrodošle općenito i u svim onim područjima koja na neki način ovise o klimatskim prilikama. Npr. javne manifestacije na otvorenom, koncerti i slična okupljanja koja se pripremaju i do godinu dana unaprijed mogla bi propasti zbog loših vremenskih uvjeta. Londonski poduzetnik Piers Corbin, u tu svrhu je osnovao tvrtku «Weather Action» koja se bavi samo davanjem dugoročnih vremenskih prognoza i do godinu dana unaprijed. Corbinove su prognoze vrlo detaljne, i prema svjedočenju njegovih klijenata i do 70% precizne. Iako svoju metodu dugoročnog prognoziranja Corbin krije od javnosti, ista se prema njegovim izjavama bazira na utjecaju sunčeve aktivnosti na globalnu klimu Zemlje.
Još jedna korisna primjena dugoročnog prognoziranja vremena može se naći u poljoprivredi. Budućnost sadnica i usjeva potpuno ovisi o klimatskim uvjetima. Poljoprivrednik svoje aktivnosti mora predviđati ponekda i nekoliko godina unaprijed.
Jedan primjer alternativnog pomagala za poljoprivrednike predstavlja «Mjesečev sjetveni kalendar» Marije Thun, godišnjak koji predviđa periode pogodne za sadnju ili sjetvu po datumima, a izrađen je na temelju istraživanja utjecaja Mjeseca i zvjezdanih konstelacija na poljoprivredne aktivnosti. Ovaj godišnjak koji na više od 20 jezika izlazi u svijetu, od 1999. godine izlazi i kod nas i može ga se naručiti preko zagrebačke udurge «Živa zemlja». Uz ovaj kalendar, koji navodi utjecaje konstelacija na svaki dio biljke posebno u toku godine, poljoprivrednicima bi se kao izuzetna pomoć mogla nadovezati i astrometeorologija.
UKRATKO O ASTROMETEOROLOGIJI
Astrometeorologija kao umijeće predviđanja klimatskih promjena astrološkim metodama, predstavlja jednu manje poznatu astrološku disciplinu, iako njena popularnost vremenom sve više raste. Ona je ujedno i jedna od najstarijih astroloških disciplina, koja se razvila iz potrebe predviđanja vremenskih nepogoda u uvjetima nepoznavanja znanstvenih aspekata vremena. Danas se njome bavi deklarirano stotinjak stručnjaka u svijetu, ali njihov broj također raste. Metodologija izrade klimatskih horoskopa vuče svoje korijene iz mundane astrologije, tj. astrologije svjetskih zbivanja. Za potrebe astrološke analize izrađuju se sezonske karte i karte mjesečevih faza, koje se tada interpretiraju u skladu s klimatsko-planetarnom simbolikom.
Astrološke metode pogodne su za predviđanje globalnih klimatskih promjena, gibanja velikih zračnih masa. Lokalne klimatske promjene nemoguće je predvidjeti ovom metodom, jer se parametri na astrološkoj karti relativno sporo mijenjaju sa promjenom geografske dužine i širine. No, lokalna klima nam je uglavnom poznata i može prouzrokovati manje štete od olujne zračne mase širine od npr. 500 km.
Isti astrološki principi drugačije će se manifestirati na različitim mikroklimatskim područjima, odnosno intenzitet tog utjecaja mogao bi varirati. Drugim riječima, saturnovska energija će se u primorju odraziti na blago snižavanje temperature, dok će u planinskim područjima možda utjecati na pojavu snijega. Stoga prilikom interpretacije astrološke karte uvijek moramo obratiti pozornost na lokalne vremenske uvjete koji vladaju na tom području.
REZULTATI PROŠLOGODIŠNJIH PREDVIĐANJA
Prema interview-u za «Večernji list» objavljenom 18.08.2002. u kojem sam dao okvirnu astrometeorološku procjenu vremena za desetak godina unaprijed, predvidio sam nestabilno vrijeme u periodu jeseni i zime. Citiram: «...već bi nam u listopadu, prema astrološkim tumačenjima, mogle zatrebati rukavice i šalovi.» Ako se malo prisjetimo, tokom listopada 2002. toplane u Hrvatskoj bile su u pripravnosti za aktiviranje jer se dnevna temperatura približila graničnoj vrijednosti potrebnoj za uključivanje grijanja, vrijednosti od 12,5 stupnjeva Celsiusa. Iako smo imali čak i lijepih perioda tokom jeseni 2002, moja procjena je ipak bila relativno točna. Zimu 2003. vjerojatno ćemo pamtiti po snijegu koji je potpuno paralizirao promet na relacijama koje povezuju Zagreb sa priobalnim područjem, što je isto tako u skladu sa mojim predviđanjima.
I, NA KRAJU ...
Svjedoci smo činjenice da se naša globalna klima mijenja. Sve češće primamo informacije o olujnim katastrofama, poplavama ili iznenadnim sniježnim nanosima širom naše planete. U tom smislu astrometeorologija ima svijetlu budućnost i perspektivu kao jedan od alata predikcije, a u skladu s tim i jedan od potencijalnih izvora podataka o preventivnom sprječavanju takvih nepogoda. I samo o nama ovisi hoćemo li taj izvor koji nam već tisućljećima stoji na raspolaganju iskoristiti, ili ga na našu štetu potpuno ignorirati.